Višestruka inteligencija – koju vi posjedujete?

Ako ste ikad rješavali test inteligencije i niste ostvarili zavidan rezultat, ako ste imali dva iz matematike i pomislili da niste dovoljno inteligentni, ili ste posumnjali u sebe zbog neuspjeha u bilo kojem polju, ovo je tekst za vas i nastavite skrolati.

Vratite se na tren u srednjoškolske dane. Ako ste srednjoškolci, pogledajte oko sebe u razredu. Što vidite? Hrpu tinejdžera. Neki su sportaši, neki umjetnici a neki od njih su pametni. U svakom razredu postojala je ili postoji ona najpametnija učenica. I učenik, naravno, nećemo praviti razlike u dvadesetprvom stoljeću. Nazvat ćemo ih Ana i Marko. No, zašto su oni etiketirani kao najpametniji?

Odgovor na ovo pitanje je jednostavan – imaju petice iz matematike, fizike, kemije. Jednostavno ubijaju te predmete. Pomislite kako su rođeni pametni jer ne moraju ni učiti, to im je u krvi, dok se vi patite s najosnovnijih jednadžbama. Takvih učenika je uvijek najmanje u razredu. Ovi ostali su prosječni, nebitni, glupi, tupi itd. Pa nakon testa, kad pola razreda dobije komad iz matematike, dodete kući i kažete starcima situaciju a oni vas pitaju koliko je Ana dobila? Ana je dobila 5. A Marko? I on je dobio 5.

Kreće rafalna paljba, ne biraju se sredstva. Ako su oni dobili 5 kako ti nisi? Vidiš da se može, ti ne učiš, nema veze što je pola razreda dobilo 1, da svi skaču s mosta jel bi i ti skočio/la…?  Poznato?

E pa onda ću vas obradovati i reći kako je dokazano da postoji više vrsta inteligencija. Ovu teoriju iznio je profesor Howard Gardner. On je profesor na Harvardu i 1983. godine razvio je teoriju višestruke inteligencije. On tvrdi, a ja se slažem s njim, da je klasičan test inteligencije previše ograničen. Testovima višestruke inteligencije moguće je istražiti svoje potencijale, talente, skrivene želje i napokon ih ostvariti.

Evo kako ih je Gardner podijelio (dio narednog teksta došao je s ove stranice) :

1. Verbalno – lingvistička : prva i moja najdraža. Odnosi se na, kako sam naziv govori, riječi. Riječi koje mogu biti izgovorene ili napisane. Ljudi s razvijenim ovim tipom inteligencije su vrlo vješti govornici, dobri u debatama i raspravama, lako pamte riječi, uče isključivo pamćenjem riječi, lako uče strane jezike. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, novinar, filozof, političar, pjesnik, odvjetnik… ja (smijeh).
2. Logičko – matematička : odnosi se na logiku, apstraktno razmišljanje i brojeve. Ona uključuje sposobnost prepoznavanja predložaka, znanstvenog razmišljanja i analize, sposobnosti izvođenja složenih izračuna. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, znanstvenici, inžinjeri, liječnici, matematičari, ekonomisti. Od svega navedenog posjedujem samo apstraktno mišljenje (i dalje smijeh).
3. Vizualno – prostorna : odnosi se na sposobnost vizualizacije u svom umu i prosudbe u prostoru. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, arhitekt.
4. Tjelesno – kinestetička : odnosi se na tjelesne aktivnosti. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su dobri u sportu i plesu, obično najbolje uče kroz pokrete i fizičku aktivnost. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, atletičari, plesači, glumci, muzičari, vojnici, policajci, kirurzi. Evo mene ovdje. Rođena sam za sva ova zanimanja ali ljudi nisu prepoznali moj talent. Nemam drugo logično objašnjenje.
5. Muzičko – ritmička : odnosi se na ritam, muziku i sluh. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije pokazuju veću osjetljivost na zvuk, ritam i muziku. Imaju dobar sluh, znaju pjevati, svirati instrumente i skladati. Imaju dobro razvijene govorne vještine, obično koriste zvuk i kod pamćenja, koriste ritam i melodiju za pamćenje. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, instrumentaliste, pjevače, dirigente, govornike, pisce, kompozitore. I ova je moja!
6. Interpersonalna : odnosi se na interakciju s drugim ljudima. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su ekstrovertirani, osjetljivi na emocije i raspoloženje drugih ljudi, njihov temperament, motivatore i sposobnost da surađuju kao dio grupe. Vješti su komunikatori i lako se suosjećaju s drugima. Najbolje uče u radu s drugima i uživaju u diskusijama i debatama. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, trgovci, političari, manageri, učitelji, socijalni radnici. A ova je posebno moja. Na ovo sam izraazito ponosna.
7. Intrapersonalna : povezana je s introspekcijom i samorefleksivnošću. Ljudi s izraženom ovom vrstom inteligencije su obično intuitivni i povučeni, vole raditi sami. Vješti su u opisivanju svojih osjećaja i motivatora. Odnosi se na razumijevanje sebe, razumijevanja svojih snaga i slabosti, što nas čini jedinstvenim, da li možemo predvidjeti svoje reakcije i emocije. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, filozofi, psiholozi, teolozi, odvjetnici, pisci.
8. Naturalistička : odnosi se na prirodu, povezanost s prirodom, te njeno razumijevanje.   Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su na primjer, biolozi, farmeri, vrtlari.
9. Egzistencijalna : odnosi se na filozofska pitanja života. Zanimanja koja odgovaraju ljudima s razvijenim ovim tipom inteligencije su zanimanja povezana s religioznošću i filozofijom.

(za one koje žele znati više)

Dakle, nakon što ste pročitali ovaj tekst vjerujem da ste, kao i ja, shvatili da niste ni glupi ni manje inteligentni od doktora ili fizičara.

Svatko od nas posjeduje ne jednu, nego više različitih inteligencija. Potrebno je pronaći sebe, i svoje vještine i talente okrenuti u svoju korist. Ne možemo svi biti pjevači, političari, stomatolozi, matematičari. Što onda možemo? Možemo njegovati ono što imamo u sebi. Ne odustati od svojih snova. Biti uporni. Biti svjesni sebe i svojih mogućnosti.

Problem je što u mladim godinama nismo svjesni sebe, ali su svjesni ljudi oko nas. Neka ovaj tekst bude poticaj svima, onima koji tek odrastaju i onima koji su odrasli, da kod  svoje djece i unuka prepoznaju na vrijeme njihove vještine. Poticaj učiteljima i nastavnicima, posebno. Odrastali smo s mišljenjem da ako imamo 2 iz matematike nećemo upisati fakultet ili uspjeti u životu. Ne moramo znati derivacije da bi bili pisci,  glumci, pijanisti. Ne moramo znati 2 C+ 2O-> 2 CO da bi bili psiholozi ili odvjetnici. Pronaći ono što nosite u sebi sasvim je dobar početak za razvijanje višestruke inteligencije.

Koje vi inteligencije posjedujete? Ostavite komentar, zanima me koliko Ana i Marka imamo, odnosno koliko imamo ostalih? 🙂

Ako vam se tekst sviđa i mislite da bi nekom mogao pomoći, podijelite ga s drugima.

Pratite blog na Facebook-u i Instagramu.

Mirma